U današnjem radnom okruženju, način na koji obavljamo svakodnevni rad je drastično evoluriao. Sa sveprisutnim trendom digitalne transformacije i novim načinima i alatima komunikacije, organizacije sve više uvode hibridni model rada, kombinirajući on-premise i cloud resurse. Međutim, ova novootkrivena sloboda ima svoje ograničenja i rizike – a jedan od njih povećana ranjivost na sigurnosne prijetnje.
U nastavku pročitajte više o specifičnim sigurnosnim rizicima na koje biste trebali obratiti pažnju u
hibridnom radnom okruženju i provjerene prakse za ublažavanje eventualnih rizika.
Proširene mogućnosti napada
Uvođenjem hibridnog i remote radnog modela, potencijal za cyber prijetnje se značajno proširio. Za razliku
od tradicionalnih kancelarijskih postavki s centraliziranom sigurnošću, rad na daljinu uvodi različite lokacije i
uređaje u jednačinu. Zaposlenici rade iz različitih okruženja, uključujući kućne office, javne Wi-Fi pristupne
više ulaznih tački za realizaciju cyber napada.
Neki od primjera ranjivosti:
❌ Korištenje nezaštićene javne Wi-Fi mreže,
❌ Realizacija kampanje krađe identiteta dizajnirane za članove tima koji rade van kancelarije,
❌ Ciljanje na ranjivosti uređaja, rezultirajući u povrede podataka ili upada u sistem.
Rizici:
Sigurnost uređaja
Osiguravanje sigurnosti ličnih uređaja kojima Vaš tim raspolaže kada rade izvan ureda predstavlja još jedan izazov. Raznolikost uređaja i operativnih sistema, uključujući Windows, macOS, Android i iOS, dodatno komplikuje upravljanje sigurnošću uređaja. Ličnim uređajima mogu nedostajati ključne sigurnosni elementi, poput najnovijih sigurnosnih updejte, antivirusnog softvera i enkripcije, čime postaju ranjivi na malware („zlonamjerne“) programe i narušavanje podataka.
Odsustvo redovnih sigurnosnih ažuriranja i provjera čini ovakve uređaje ranjivim, povećavajući rizik od
neovlaštenog pristupa, ugrožavanja podataka i cyber napada.
„Curenje“ podataka i zabrinutosti za privatnost
Prijenos osjetljivih podataka kompanije putem ličnih uređaja i cloud servisa u scenarijima rada na daljinu uvodi drugačiji set izazova. Ovaj proces može rezultirati izloženošću podataka, posebno na ličnim uređajima koji ne posjeduju snažne sigurnosne karakteristike. Cloud skladištenje, iako praktično, može unijeti sigurnosne ranjivosti ako nije adekvatno konfigurirano i enkriptirano.
Osiguravanje privatnosti podataka i usklađenost s propisima, kao što je Opća uredba o zaštiti podataka
(General Data Protection Regulation – GDPR), postaje kompleksnije kako podaci prelaze geografske granice.
Također, nedostatak neposrednog nadzora u hibridnom okruženju može dovesti do (nenamjernih) grešaka članova tima, poput dijeljenja ili nepravilnog postupanja s podacima, povećavajući rizik od curenja podataka i kršenja privatnosti.
Upravljanje mobilnim uređajima:
⚙️ Izazov: Upravljanje sigurnošću mobilnih uređaja koji se koriste izvan ureda može biti izazovno
kontrolirati.
❌ Rizik: Gubitak ili krađa mobilnih uređaja može dovesti do kompromitiranja osjetljivih informacija i
pristupa sustavima.
Identifikacija korisnika i pristup kontrolama:
⚙️ Izazov: Pouzdano upravljanje identitetima i pristupom u hibridnom okruženju može biti izazovno,
posebno kada se koriste različiti sustavi za autentifikaciju.
❌ Rizik: Neadekvatna kontrola pristupa može rezultirati neautoriziranim pristupom i zloupotrebom
korisničkih računa.
Najbolje sigurnosne prakse za hibridni način rada:
✅ Zero-trust okvir
Zero-trust sigurnosni model predstavlja novi pristup u svijetu IT sigurnosti koji se razlikuje od tradicionalnih metoda.
Osnova ovog modela je da se povjerenje ne dodjeljuje automatski ni internim ni eksternim korisnicima. U praksi, ovaj model zahtijeva strogu verifikaciju identiteta korisnika, često kroz upotrebu višefaktorske
autentifikacije (MFA).
Također, obuhvata stalno praćenje aktivnosti kako bi se potvrdilo da su korisnici i uređaji zaista ono što
tvrde da su. Model također primjenjuje princip najmanje privilegije, pružajući korisnicima samo osnovni nivo pristupa koji im je potreban za obavljanje njihovih zadataka.
Mikrosegmentacija se primjenjuje kako bi se spriječilo neautorizirano širenje unutar same mreže.
Kontinuirano praćenje i enkripcija podataka igraju ključnu ulogu u zaštiti informacija. U okviru zero trust
modela, poseban naglasak se stavlja na jake kontrole pristupa aplikacijama. Pristup resursima određuje se na osnovu identiteta korisnika i konteksta u kojem djeluju. Ovaj prilagodljiv pristup sigurnosti je izuzetno važan u današnjem okruženju remote i hibridnog rada. Pomaže u smanjenju rizika od neovlaštenog pristupa, jača zaštitu podataka i generalno poboljšava sigurnosne standarde.
Endpoint security
Endpoint security obuhvata niz mjera prilagođenih pojedinačnim uređajima, kao što su:
✅ firewall zaštitu za regulaciju mrežnog prometa i sprječavanje neovlaštenog pristupa,
✅ redovno ažuriranje uređaja radi otklanjanja poznatih ranjivosti.
Rješenja za otkrivanje i odgovor na prijetnje u stvarnom vremenu kontinuirano prate ponašanje uređaja, dok je upravljanje mobilnim uređajima (MDM) ključno za osiguravanje pametnih telefona i tableta. Enkripcija podataka štiti osjetljive informacije, a “whitelisting” aplikacija osigurava da se na krajnjim tačkama izvršavaju samo pouzdane aplikacije.
Što to znači?
Sigurnost za obavljanje svakodnevnih poslova Vaše kompanije.
Snažna zaštita krajnjih tačaka osigurava uređaje protiv različitih prijetnji, otežavajući mogućnost cyber
napada koje mogu ugroziti Vaše poslovanje.
Trening za prepoznavanje phishing napada
Trening za prepoznavanje phishing napada omogućuje Vašem timu da steknu znanje i vještine potrebne da uspješno reaguju u situacijama pokušaja phishing napada.
Ova obuka je teoretska, ali i praktična. Specifično, obuhvata prepoznavanje karakterističnih znakova
phishing emailova i važnosti skepticizma kada su suočeni sa zahtjevima za osjetljivim informacijama. U
praktičnom smislu, organizacije često provode simulacijske vježbe u kojima članovi zaprimaju simulacijske phishing emailove, pomažući im u primjeni stečenog znanja o ovakvim napadima.
Redovna ažuriranja osiguravaju da svi ostanu informirani o najnovijim trikovima koje koriste cyber
kriminalci. Obuka također naglašava važnost prijavljivanja bilo kakve sumnjive aktivnosti, stvarajući kulturu u kojoj su zaposlenici prva linija odbrane protiv phishing napada. Razumijevanjem rizika i posljedica, zaposlenici postaju štit organizacije protiv curenja podataka i finansijskih gubitaka.
Centralizirano upravljanje identitetima i redovne sigurnosne provjere:
Implementirajte centralizirano upravljanje identitetima kako biste olakšali pristup i onemogućili neovlaštene aktivnosti.
Tako da, zapamtite: u svijetu gdje se digitalna transformacija i hibridni radni modeli brzo razvijaju, sigurnost postaje sve važnija za zaštitu podataka i mreža organizacija od naprednih cyber prijetnji.
Zero-trust model, mikrosegmentacija i endpoint security su neke od strategija koje pomažu u smanjenju rizika od neovlaštenog pristupa i jačaju zaštitu podataka u ovim promjenjivim radnim okruženjima.
Treninzi za prepoznavanje phishing napada i centralizirano upravljanje identitetima igraju vitalnu ulogu u osnaživanju zaposlenika kao prve linije obrane protiv cyber napada, dok kroz kontinuirane sigurnosne provjere i ažuriranja, možete osigurati da su Vaši sistemi i mreže otporni na cyber prijetnje.
