Koliko je članova Vašeg tima ove sedmice koristilo AI na poslu? Ako na to pitanje nemate tačan odgovor, globalni podaci pokazuju koliko je to postalo uobičajeno.

Prema istraživanju Microsofta i LinkedIna iz 2024. godine, 75 posto takozvanih knowledge workera, zaposlenih čiji je posao prije svega rad s informacijama, koristi AI na poslu. Od njih, 78 posto na posao donosi vlastite AI alate. Godinu kasnije, globalna studija KPMG-a i Univerziteta u Melbourneu na više od 48.000 ljudi u 47 zemalja pokazala je da 57 posto zaposlenih skriva da koristi AI i predstavlja tako urađen posao kao svoj.

Ako Vaša firma nema napisana pravila za korištenje AI, to ne znači da se AI ne koristi. U praksi to može izgledati ovako: neko prepravi e-mail klijentu, neko sažme ugovor, neko sredi tabelu s imenima. Niko to nije odlučio. Desilo se samo od sebe, kao nekada e-mail i WhatsApp.

Ako vodite firmu od 20 do 80 zaposlenih bez IT odjela, AI se kod Vas vjerovatno već koristi. Pitanje je šta pri tome izlazi iz firme. Zato vrijedi namjerno donijeti jednu odluku: koji podaci smiju u javni AI alat, a koji ne. Za to je dovoljno pola stranice pravila, koja možete uvesti već ove sedmice.

Šta se dešava s tekstom koji zalijepite u AI alat

Javni AI alat radi na računarima firme koja ga nudi. Primjeri su ChatGPT, Gemini, Microsoft Copilot i Claude. Kad zaposleni u takav alat zalijepi tekst, tekst odlazi toj firmi i tamo se obrađuje. Tog trenutka podatak je izašao iz Vaše firme.

Zavisno od alata i vrste naloga, tekst se može čuvati ili koristiti za poboljšanje servisa. Odgovor se razlikuje od alata do alata, pa ga treba provjeriti za svaki alat koji se koristi. Da li je to iko u Vašoj firmi provjerio?

Isti problem vidi se i u podacima Verizona. Prema izvještaju Verizon DBIR za 2026. godinu, upotreba neodobrenih AI alata na poslu sada je treća najčešća nezlonamjerna aktivnost povezana s curenjem podataka. Za samo godinu dana, udio zaposlenih koji često koriste AI alate porastao je sa 15 na 45 posto.

Nezlonamjerna znači da iza toga ne stoji namjera da se napravi šteta. Neko je, recimo, htio brže završiti posao, u alatu o kojem u firmi niko nije razgovarao. Za to postoji i engleski izraz: shadow AI, odnosno AI u sjeni.

Lični podaci: pitanje koje vrijedi postaviti sebi

U Bosni i Hercegovini je 2025. godine objavljen novi Zakon o zaštiti ličnih podataka, i o njemu ćemo pisati posebno. Za ovaj tekst dovoljno je jedno pitanje: znate li gdje su sve završili podaci Vaših klijenata i zaposlenih? Ako odgovor nije siguran, tu pravila za AI trebaju početi. Šta u praksi znači imati sistem za zaštitu podataka objasnili smo u ranijem tekstu.

Šta su uradile velike firme

Firme i same sve više uvode AI. Prema Eurostatu, u 2025. godini vještačku inteligenciju je koristilo 20 posto firmi u Evropskoj uniji s deset ili više zaposlenih, u odnosu na 13,5 posto godinu ranije. Evo šta su s AI alatima za zaposlene uradile neke velike kompanije.

Samsung je 2023. godine privremeno zabranio zaposlenima u diviziji mobitela i kućanskih aparata korištenje generativnih AI alata na službenim računarima. U internom dopisu navodi se da je bilo slučajeva zloupotrebe takvih alata. Generativni AI alati su alati koji na osnovu Vašeg upita sami pišu tekst, sažetke ili kod.

Druge firme su išle drugim putem. PwC je 2024. dao zaposlenima u Velikoj Britaniji i SAD poslovnu verziju ChatGPT-a, uz sigurnost i privatnost na nivou velikih kompanija. Deloitte je 2025. omogućio Claude za više od 470.000 svojih ljudi i najavio program koji će obučiti i certificirati 15.000 njegovih stručnjaka. U oba slučaja firma je zaposlenima dala alat koji je sama izabrala.

U studiji KPMG-a i Univerziteta u Melbourneu, skoro polovina zaposlenih priznaje da je koristila AI na načine suprotne pravilima firme. Jedan od primjera koje studija navodi je unošenje osjetljivih podataka firme u besplatne javne AI alate. Istovremeno, samo 40 posto zaposlenih kaže da njihova firma ima pravila ili smjernice za korištenje generativne AI.

Britanski nacionalni centar za sajber sigurnost (NCSC) u septembru 2026. objasnio je zašto zaposleni koriste neodobrene alate. Pravila i smjernice u firmama nisu se uvijek razvijali istom brzinom kao AI. To zaposlene ne zaustavlja. Prema NCSC-u, to može značiti da prelaze na AI alate koje njihova firma nije odobrila. Zaključak stane u jednu rečenicu: „You cannot manage what you do not know”, odnosno, ne možete upravljati onim što ne znate.

Jedna odluka: šta smije u AI alat, a šta ne

Firmi od 20 do 80 ljudi dovoljno je pola stranice pravila koja svi u timu znaju. Ta pola stranice ima pet stavki:

1. Saznajte šta se već koristi. Pitajte tim koje AI alate koriste i za šta, bez traženja krivca. Ako pitanje zvuči kao istraga, ljudi će prije prešutjeti nego odgovoriti. Prvo pravite popis, a pravila dolaze poslije.

2. Podijelite podatke u tri grupe. Slobodno: javni tekstovi, vlastiti nacrti, opšti upiti. Prvo pitati: interni dokumenti, ponude, izvještaji. Nikad: lični podaci klijenata i zaposlenih, ugovori, finansijski podaci i lozinke.

3. Izaberite jedan alat i podesite ga. Jedan alat s poslovnim nalogom, u kojem ste provjerili šta se dešava s podacima, lakše je kontrolisati nego pet privatnih naloga koje niko ne prati. Koji alat, zavisi od toga šta Vaš tim radi i šta već koristite.

4. Odredite osobu koju zaposleni mogu pitati. Jedno ime. Kad neko nije siguran smije li nešto zalijepiti u AI alat, zna koga da pita prije nego što to uradi.

5. Pregledajte pravila za šest mjeseci. AI alati se brzo mijenjaju, pa se moraju mijenjati i pravila. Datum stavite u kalendar odmah.

Pošaljite ovih pet stavki timu u jednom mejlu. I ovdje, kao kod prevare lažnim emailom, zaštita počinje od pravila koje svi znaju, prije bilo kakve nabavke.

Prvi korak je znati šta imate

Ako niste sigurni odakle početi, krenite od prve stavke. Pitajte tri osobe iz različitih dijelova tima koje AI alate koriste ove sedmice. Već tri odgovora dovoljna su da vidite sliku.

Naši konsultanti na sličan način rade snimanje inicijalnog stanja: prije nego što se bilo šta kupuje, pregleda se kako stvari zaista teku. Kod AI alata isti pristup znači popisati koji se alati koriste, ko ih koristi i koji podaci kroz njih prolaze.

Pola stranice pravila možete napisati sami, već ove sedmice. Ako želite pogledati širu sliku, koji podaci gdje idu i šta je u firmi već postavljeno, naš tim Vam stoji na raspolaganju za razgovor, bez obaveze.